| Ukoliko ne možete čitati ovo glasilo, molimo “kliknite” ovdje
|
|
PROMOVAX je 3–godišnji(2010.-2013.) projekt koji financira EU, a ima za cilj promicati procjepljivanje populacija migranata diljem Europe.
|
U ovom broju:
► PROMOVAX konzorcij trenutno za migrante priprema edukativni materijal o procjepljivanju, kao i skup metodoloških alata za zdravstvene djelatnike koji migrante procjepljuju.
• U želji da pripremljeni materijali budu učinkoviti i relevantni, PROMOVAX konzorcij istražio je razloge nedostatne procijepljenosti skupina migranata, i to kako one čije korijene valja tražiti među samim migrantima, tako i one čije korijene valja tražiti među zdravstvenim djelatnicima. Rezultati ovoga istraživanja, ukratko prikazani u ovom glasilu, predstavljali su osnovu za osmišljavanje sadržaja materijala pripremanog tijekom sastanka partnera i stručnjaka, održanoga u Ateni u ožujku 2012. godine.
|
► Kao dio naših nastojanja da prezentiramo relevantne projekte i inicijative na ovom području, u ovom broju možete saznati više o najboljim praksama procjepljivanja migranata, prepoznatim i vrednovanim u Italiji.
► Osvrt na EU radionicu.
|
|
1. ZAPREKE KORIŠTENJU ZDRAVSTVENIH USLUGA NA KOJE NAILAZE POPULACIJE MIGRANATA:
|
1.1 ZAPREKE PROVOĐENJU PROCJEPLJIVANJA ČIJE KORIJENE VALJA TRAŽITI U POPULACIJAMA MIGRANATA I POGREŠNA POIMANJA KOJA TE POPULACIJE IMAJU O PROCJEPLJIVANJU
Glavni izvori podataka korišteni tijekom rada bili su analiza rezultata projektnog zadatka WP4 PROMOVAX projekta te druga objavljena tematska literatura. Uz to, pretraženi su i pregledani i drugi slični materijali korišteni u drugim projektima, napose onima koji su u okviru projektnoga zadatka WP5 PROMOVAX projekta prepoznati i navedeni kao primjeri najbolje prakse.
Najvažnije prepoznate zapreke procjepljivanju migranata bile su sljedeće:
- Socio-kulturološka problematika (marginalizacija, nedostatna integracija u novu društvenu zajednicu, teškoće u prilagođavanju novoj životnoj sredini, akulturacija, utjecaj obiteljskih tradicija, kulturološke i jezične razlike);
- Problematika vezana uz stupanj izobrazbe (niski stupanj izobrazbe roditelja, napose majke, niska razina "zdravstvene opismenjenosti", posebice kada je riječ o procjepljivanju);
- Socioekonomska problematika (niska primanja, nisko rangirana zanimanja, nužnost da se radi i bude prisutan na radnome mjestu, što osobi znatno otežava ili čak onemogućuje da se oslobodi obveza i pristupi cijepljenju u zakazanim terminima);
- Problematika vezana uz korištenje usluga zdravstvene zaštite (otežan pristup službama zdravstvene zaštite koji proizlazi iz zemljopisnoga ili financijskoga položaja potencijalnoga korisnika usluga, ograničena dostupnost zdravstvenih usluga posljedična manjku zdravstvenih djelatnika ili nepovjerenju u njih);
- Problematika vezana uz migriranje (stalna migracija, kratko zadržavanje na jednome mjestu, strah od uhićenja).
1.2 ZAPREKE PROVOĐENJU PROCJEPLJIVANJA ČIJE KORIJENE VALJA TRAŽITI MEĐU ZDRAVSTVENIM DJELATNICIMA
Glavni izvori podataka korišteni tijekom rada bili su pregled do sada objavljene literature i rezultati rasprava u fokus- grupama, vođenim među zdravstvenim djelatnicima Grčke i Mađarske koji skrbe za migrante.
- Ograničenja prisutna u zdravstvenim sustavima država – domaćina, kakva su nedostatak financijskih sredstava za procjepljivanje neevidentiranih migranata, ograničena dostupnost prevoditelja i posrednika koji bi olakšali premošćivanje kulturoloških razlika, radno vrijeme zdravstvenih službi koje migrantima ne odgovara, složen proces ugovaranja termina pružanja zdravstvenih usluga, dugotrajno čekanje;
- Zdravstveni djelatnici često nemaju saznanja o zdravstvenim pravima migranata (tj. o njihovom pravu na besplatnu zdravstvenu zaštitu za trajanja postupka ishođenja boravišne dozvole ili o dostupnim cjepnim stanicama u koje se migranti mogu javiti). Ova činjenica predstavlja dodatnu zapreku koja useljenicima otežava pristup zdravstvenim službama.
- Nepostojanje ciljane obuke zdravstvenih djelatnika koja bi ih podučila kako uvažiti i premostiti kulturološke razlike. Stavovi migranata i njihova vjerovanja koja se tiču bolesti, kao i njihova očekivanja vezana uz zdravstvene službe, često se razlikuju od onih domicilnoga stanovništva. Neuljudno ophođenje prilikom pružanja zdravstvene usluge i stereotipni stavovi o bolesnicima koji potiču iz narodnosnih manjina mogu biti zaprekom i imati poguban učinak na obrasce ponašanja migranata vezane uz procjepljivanje.
- Liječnici često nisu dostatno opremljeni da dijagnosticiraju i liječe bolesti koje se javljaju u različitim zemljopisnim područjima (primjerice malariju, denga groznicu).
- Nepostojanje primjereno prevedenih informativnih i edukativnih materijala također može predstavljati prepreku, napose u slučajevima kada su informiranost i edukacija od ključnoga značaja za primjereno zbrinjavanje bolesnika.
|
2. Povećanje dostupnosti procjepljivanja migrantima koji borave u Italiji
Useljavanje predstavlja fenomen s kojim se Italija sve češće susreće, a uključuje useljavanje radnika-migranata, osoba koje traže azil/izbjeglica te neevidentiranih migranata. Pristup javnozdravstvenim službama koje pružaju usluge osnovne zdravstvene zaštite, uključujući tu i procjepljivanja, zakonom je zajamčen svim osobama koje prebivaju u Italiji, bez obzira na njihov boravišni status (stalni boravak/privremeni boravak). Stoga su zapreke učinkovitome korištenju usluga zdravstvenih službi uglavnom neformalne naravi (jezične, kulturološke, psihološke, socijalne, itd.). Iako su lokalne inicijative za povećanje dostupnosti procjepljivanja migrantima brojne, glas o njima u načelu se ne pronosi izvan lokalnoga konteksta, odnosno izvan lokalne zajednice u kojoj se provode. Stoga se smatralo vrlo korisnim u okviru PROMOVAX projekta prepoznati i analizirati ove lokalne strategije, kako bi se identificiralo najbolje prakse, provedive jednako i na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
razdoblju od travnja do lipnja 2011. godine pretražena je literatura i provedena anketa u 21-oj talijanskoj regiji i autonomnoj pokrajini, kako bi se identificiralo uspješne akcije koje su strancima u Italiji imale za cilj omogućiti veću dostupnost procjepljivanja. Ovi primjeri dobre prakse svrstani su u nekoliko kategorija, kako slijedi:
1. Aktivnosti usmjerene na povećanje dostupnosti postojećih javnih službi, 2. Akcije poduzete ad hoc i usmjerene na vulnerabilne populacije te 3. Komplementarne aktivnosti usmjerene na premošćivanje jaza između korisnika usluga i javnih službi.
U 10 talijanskih regija identificiran je dvadeset i jedan primjer takvih aktivnosti. Kako pokazuje Slika 1., inicijative tipa 1 (n=12) bile su usmjerene na povećanje dostupnosti javnih službi zaduženih za procjepljivanje populacija migranata, a provođene su u samim službama. Glavna korištena strategija oslanjala se na pripremu i raspačavanje multikulturalnih i multi-etničkih informacija potkrijepljenih usmenom predajom unutar zajednica migranata, za koju se računalo da će akciju učiniti još učinkovitijom. Inicijative tipa 2 (n=4) i 3 (n=5) provođene su izvan gornjih struktura, dakle u zajednicama useljenika, vanjskim strukturalnim okvirima ili posebno određenim uredima unutar lokalnih zdravstvenih službi. Jedna takva inicijativa tipa 3 provođena je i na bolničkom odjelu za rodilje, kako bi se "novopečene" majke informiralo o tome gdje i kada cijepiti svoju djecu.
Dijapazon i raznorodnosti inicijativa identificiranih u Italiji govori o znatnoj mobilizaciji lokalnih zdravstvenih i socijalnih resursa u cilju rješavanja problema u izučavanom problemskom području. Dvije trećine inicijativa bile su trajnog, a ne privremenog karaktera, a većina ih se odvijala unutar javnozdravstvenoga sektora. Ovi aspekti povećavaju vjerojatnost održivosti ovakvih aktivnosti. No, uspješna iskustva valja bolje obznaniti, a prevedene promotivne letke i do sada razrađene smjernice međusobno razmjenjivati među lokalnim zdravstvenim službama i pojedinim regijama. Na taj će način metodološki alati biti prilagođeni, ažurirani i reproducirani bez nepotrebnih dupliciranja.
Slika 1. – Modeli intervencije prema tipu inicijative
|
3. Osvrt na EU radionicu
EU radionica predstavljala je glavni događaj organiziran u okviru projektnog zadatka WP6, posvećen osmišljavanju i pripremi edukativnoga materijala namijenjenoga zdravstvenim djelatnicima i migrantima. Radionica je održana u Bruxellesu od 28. do 29. lipnja 2012. godine.
Glavni ciljevi ovoga događanja bili su sljedeći:
- Kritički pregledati i vrednovati metodološke alate namijenjene zdravstvenim djelatnicima, sačinjene u ranijim fazama ovoga projekta. Ove metodološke alate poglavito su vrednovali zdravstveni djelatnici koji skrbe za migrante;
- Kritički pregledati i vrednovati edukativne materijale namijenjene migrantima, osmišljene i pripremljene u ranijim fazama ovoga projekta. Ove materijale kritički su pregledali i vrednovali posrednici koji olakšavaju premošćivanje kulturološkoga jaza između domicilnoga i doseljenoga stanovništva te predstavnici migranata.
U radionici su sudjelovali pridruženi i suradni partneri – sudionici PROMOVAX projekta te pozvani stručnjaci. Među 45 sudionika bilo je zdravstvenih djelatnika, posrednika koji olakšavaju premošćivanje kulturološkoga jaza između domicilnoga i doseljenoga stanovništva te predstavnika migranata. Svi oni dali su vrijedna mišljenja o prezentiranome materijalu te je ova radionica ispunila svoj cilj, a taj je bio dopuniti materijal koji je sačinio konzorcij i prirediti učinkovitije edukativne materijale "skrojene" prema potrebama ciljnih skupina na koje je ovaj projekt usmjeren.
Temeljem mišljenja sudionika prikupljenih tijekom radionice, završna verzija edukativnoga materijala bit će sačinjena i široko distribuirana u svim državama – članicama projektnoga konzorcija.
|
Sastanci održani u okviru PROMOVAX projekta
05.03.2012.:
4. sastanak partnera na PROMOVAX projektu, Atena, Grčka
U ožujku 2012., na sastanku stručnjaka i partnera održanom u Ateni, Grčka, PROMOVAX konzorcij i pozvani stručnjaci odlučili su o sadržaju edukativnoga materijala namijenjenoga migrantima te sadržaju metodoloških alata namijenjenih zdravstvenim djelatnicima.
27.-28.6.2012.:
EU radionica, Bruxelles
U lipnju 2012. u Bruxellesu je održana EU radionica na kojoj su sudjelovali članovi PROMOVAX konzorcija te pozvani stručnjaci.
|
Novosti vezane uz PROMOVAX projekt
21 . -23.06.2012.:
4. EUPHA konferencija o zdravlju migranata i narodnosnih manjina naseljenih u Europi
Poster prezentacije:
- "2. faza PROMOVAX projekta: Razvoj metodološkoga alata primjerenoga za vrednovanje najbolje prakse procjepljivanja migranata: Preporuka PROMOVAX konzorcija glede procjepljivanja migranata", koju je priredilo i prezentiralo Sveučilište u Pečuhu kao pridruženi partner PROMOVAX projekta
- "Zapreke korištenju zdravstvenih usluga na koje nailaze migranti u Italiji i lokalne inicijative za povećanje dostupnosti zdravstvenih službi", koju je priredio i prezentirao talijanski Nacionalni institut za javno zdravstvo (Istituto Superiore di Sanitá)
|
Partneri na PROMOVAX projektu
Na PROMOVAX projektu sudjeluje 11 pridruženih partnera iz 8 zemalja i 12 suradnih partnera iz 11 zemalja.
Glavni partner:
• Institut za preventivnu medicinu, zdravstvenu ekologiju i medicinu rada, Prolepsis – Grčka
|
|
Pridruženi partneri:
• Tehničko Sveučilište Dresden – Njemačka
• Sveučilište u Sassariju – Italija
• Zaklada SINTEF – Norveška
• Institut za medicinu rada Nofer – Poljska
• Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet – Hrvatska
• RUBSI – Odjel za bihevioristička i društvena istraživanja – Cipar
• Sveučilište u Pečuhu – Mađarska
• Sveučilište u Milanu – Italija
• Nacionalni institut za javno zdravstvo – Italija
• Cyprus University of Technology – Cipar
|
Suradni partneri:
• Institut za javno zdravstvo – Albanija
• Sveučilište u Baskentu – Turska
• Bolnica de Sabadell. Bolnički konzorcij Parc
Tauli'. Autonomno sveučilište u Barceloni – Španjolska
• Institut za medicinu rada – Srbija
• SZO/Europa, Odsjek za medicinu rada – Njemačka
• SZO/Europa, Organizacijske jedinice zadužene za zarazne bolesti – Danska
• Medicinski fakultet Alpert Sveučilišta Brown – SAD
• Međunarodna organizacija za (IOM), Odsjek za zdravlje migranata (MHD) – Belgija
• Institut za epidemiologiju, preventivnu medicinu i javno zdravstvo – Grčka
• Nacionalna škola zdravlja. Zdravstveni institut
Carlos III. Ministarstvo znanosti i inovacija – Španjolska
• Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) – Švedska
• Nacionalni centar za infektivne i parazitarne bolesti (NCIPD) – Bugarska
|
|
|